Gašenje tjednika Danas
Poznata i kao: slom Danasa · čistka u Vjesnikovoj kući · Novi Danas
Sažetak
Politički tjednik Danas, pokrenut 1982. u Vjesnikovoj kući, bio je s prodanom nakladom od gotovo 140.000 primjeraka (1989.–1991., pod urednicima Draženom Vukovom Colićem i Mladenom Maločom) najutjecajniji politički list u Hrvatskoj. Budući da se nije htio uklopiti u ratnu i novu jednostranačku cenzuru nakon dolaska HDZ-a na vlast, uprava Vjesnikove kuće uništila ga je u sedam-osam mjeseci nizom "tehničkih radnji" — od naloga da se neraspakirani primjerci vraćaju s prodajnih mjesta, preko izbacivanja redakcije iz kompjutorskog sustava i blokade žiro-računa, do zabrane tiskanja u Zagrebu — te je list ugašen 2. lipnja 1992., nakon 537 brojeva. Dio novinara iste je godine pokrenuo Novi Danas (nakladnik Atlantic Paper Emila Tedeschija), koji je najprije sudski zabranjen po tužbi vlasnika imena, a nakon ukidanja zabrane ugušen ekonomskim pritiscima nakon 17 brojeva (rujan 1992.). Nitko nikad nije pravno odgovarao; afera je paradigma uspostave stranačke kontrole nad medijima ranih devedesetih.
Akteri (3)
| Ime | Funkcija | Stranka | Ishod | Kazna / napomena |
|---|---|---|---|---|
| Mladen Maloča | glavni urednik Danasa 1991.–1992., potom glavni urednik Novog Danasa (1992.) | — | bez postupka | — |
| Dražen Vukov Colić | glavni urednik Danasa 1988.–1991., pod kojim je (s Maločom) list dosegnuo vrhunac naklade | — | bez postupka | — |
| Emil Tedeschi | nakladnik Novog Danasa (Atlantic Paper); po hr.wikipediji nakon ukidanja sudske zabrane lista izložen ekonomskim pritiscima i zatvaranju tržišta | — | bez postupka | — |
Pravne osobe: NIŠP Vjesnik (izdavač i provoditelj gašenja — bez postupka) · Atlantic Paper (nakladnik Novog Danasa — oštećenik)
Kronologija
- 1982-02-23 izlazi prvi broj Danasa (NIŠRO Vjesnik); početna prodana naklada oko 100.000 primjeraka Slobodna Evropa/Novi list, 23.2.2012.
- 1983 prva, partijska čistka uredništva: pod pritiskom vodstva SKH iz tjednika istjerani Joža Vlahović, Mladen Maloča, Dražen Vukov Colić i Inoslav Bešker hr.wikipedia
- 1987–1991 pod urednicima Mirkom Galićem pa Draženom Vukovom Colićem i Mladenom Maločom list doseže vrhunac: 100–180 tisuća prodanih primjeraka (po Slobodnoj Evropi/Novom listu vrhunac gotovo 140.000, 1989.–1991.); zagovara demokratska rješenja i upozorava na Miloševićev nacionalizam Hrvatska enciklopedija; Slobodna Evropa, 23.2.2012.
- 1990–1991 nakon demokratskih promjena Danas ni novoj vlasti nije po volji; odbija se uklopiti u "okove ratne i nove jednostranačke cenzure" Slobodna Evropa, 23.2.2012.
- 1991./1992. (točni datumi pojedinih radnji neutvrđeni
- 1992-06-02 Danas ugašen; ukupno je izašlo 537 brojeva Slobodna Evropa, 23.2.2012.; hr.wikipedia
- 1992 (ljeto) dio dotadašnjih novinara pokreće Novi Danas s Maločom kao glavnim urednikom, u nakladi Tedeschijeva Atlantic Papera; list je sudski zabranjen nakon drugog broja po tužbi vlasnika imena Danas hr.wikipedia
- 1992 (ljeto–rujan) zabrana pada kao protuzakonita, ali na Tedeschija kreću ekonomski pritisci i zatvaranje tržišta hr.wikipedia
- 1992-09 Novi Danas obustavljen nakon 17 brojeva hr.wikipedia
- nakon 1992. pod preuzetim imenom Danas vlast objavljuje "ratnohuškačku propagandu"; naklada pada ispod 8.000 primjeraka i taj je list ugašen (datum gašenja neutvrđen
Pravosudni epilog
Nikakav kazneni ni drugi postupak zbog uništenja tjednika Danas nikad nije pokrenut — ni protiv uprave NIŠP Vjesnika koja je provodila "tehničke radnje", ni protiv političkih naredbodavaca (provjereno kolovoz 2026.). Jedini sudski trag afere je obrnut: sudska zabrana Novog Danasa 1992., izrečena nakon drugog broja po tužbi vlasnika imena Danas, kasnije ukinuta kao protuzakonita — no list je do tada već bio ekonomski ugušen (zatvaranje distribucijskog tržišta), pa je obustavljen u rujnu 1992. nakon 17 brojeva. Sud, broj predmeta i točni datumi zabrane i njezina ukidanja u dostupnim izvorima nisu navedeni.
Politički epilog: gašenje Danasa dio je šireg obrasca preuzimanja Vjesnikove kuće i medija pod stranačku kontrolu HDZ-a ranih devedesetih (čistke na HTV-u i u Vjesniku); sam Vjesnik nastavio je izlaziti kao provladin list i konačno je ugašen 2012. HND, 13.4.2017.. Dio novinara Danasa kasnije je gradio karijere u neovisnim i mainstream medijima (Galić kasnije i ravnatelj HRT-a); sustavan popis sudbina redakcije nije rađen u pregledanim izvorima.
Političke posljedice
Nikakve za naredbodavce i izvršitelje — nitko nikad nije odgovarao. List je trajno ugašen (537 brojeva, 1982.–1992.); pokušaj obnove kroz Novi Danas ugušen je sudskom zabranom pa ekonomskim pritiscima do rujna 1992. Slučaj je postao simbol uspostave stranačke kontrole HDZ-a nad Vjesnikovom kućom i medijima ranih devedesetih, paralelno s čistkama 'nepodobnih' novinara na HTV-u i u Vjesniku.
Povezane afere
Izvori (4)
| Datum | Izvor | Naslov | Arhiv |
|---|---|---|---|
| 2012-02-23 | Slobodna Evropa (prenosi Novi list) | Hrvatska: Prije 30 godina objavljen je prvi broj kultnog tjednika "Danas" | arhiv ↗ |
| pristup 2026-08-29 | Hrvatska enciklopedija (LZMK) | Danas | arhiv ↗ |
| pristup 2026-08-29 | hr.wikipedia | Danas (Zagreb) | arhiv ↗ |
| 2017-04-13 | HND (Saša Paparella) | Vjesnik – novina koja je nestajala | arhiv ↗ |
Službeni dokumenti
- Nema DORH/USKOK dokumenata — kazneni postupak nikad nije pokrenut.