Zagrebačka kriza
Poznata i kao: kriza vlasti u Zagrebu 1995.–1997. · Tuđman ne da Zagreb
Sažetak
Na izborima 29. listopada 1995. ujedinjena oporba osvojila je 33 od 50 mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, ali predsjednik Franjo Tuđman, izjavivši da neće dopustiti "oporbenu situaciju" u glavnom gradu, odbio je potvrditi četiri uzastopna kandidata oporbe za gradonačelnika (Granića, Radoša, Škrabala i Budišu), na što je po tadašnjem zakonu formalno imao pravo jer je gradonačelnik Zagreba imao status župana. Gradom je mimo izborne volje upravljala vladina privremena gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić, a Vlada je u travnju 1996. imenovala i povjerenika Stjepana Brolicha, čiju je odluku Ustavni sud ukinuo. Kriza je formalno okončana tek nakon lokalnih izbora u travnju 1997., kada je HDZ prelaskom dvojice vijećnika HSS-a stekao većinu i izabrao Matulović-Dropulić, koju je Tuđman potom potvrdio. Nitko nikada nije pravno odgovarao; slučaj se smatra najogoljenijim primjerom nepoštivanja izbornih rezultata u Hrvatskoj devedesetih.
Akteri (6)
| Ime | Funkcija | Stranka | Ishod | Kazna / napomena |
|---|---|---|---|---|
| Franjo Tuđman | predsjednik RH; odbio potvrditi četiri izabrana kandidata oporbe za gradonačelnika | HDZ | bez postupka | — |
| Goran Granić | kandidat oporbe za gradonačelnika (izabran u Skupštini, nepotvrđen) | HSLS | bez postupka | — |
| Jozo Radoš, Ivo Škrabalo, Dražen Budiša | kandidati oporbe za gradonačelnika (izabrani/predloženi, nepotvrđeni) | HSLS | bez postupka | — |
| Zdravko Tomac | predsjednik Gradske skupštine (oporbena većina) | SDP | bez postupka | — |
| Marina Matulović-Dropulić | privremena gradonačelnica postavljena od Vlade mimo skupštinske većine; nakon izbora 1997. potvrđena gradonačelnica | HDZ | bez postupka | — |
| Stjepan Brolich | vladin povjerenik za Zagreb (imenovan u travnju 1996.) | HDZ | bez postupka | — |
Pravne osobe: Vlada RH · Gradska skupština Grada Zagreba · Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS)
Kronologija
- 1995-10-29 Izbori za novu (zakonom spojenu) zagrebačku Gradsku i Županijsku skupštinu, održani uz parlamentarne: ujedinjena oporba osvaja 33 od 50 mjesta u Gradskoj i 44 od 80 u Županijskoj skupštini AIM
- 1995-12-02 Konstituirajuća sjednica: 31 vijećnik oporbe konstituira Skupštinu te bira Zdravka Tomca (SDP) za predsjednika i Gorana Granića (HSLS) za gradonačelnika; HDZ bojkotira sjednicu tvrdeći da nema dvotrećinske većine AIM
- 1995-12 Vlada, nakon sjednice VONS-a, proglašava da Skupština nije konstituirana i saziva novu konstituirajuću sjednicu za 2.1.1996.; Tuđman poručuje da vlast neće prepustiti "koaliciji komunista i fašista" AIM
- 1996-01 Skupština ponovno bira Tomca za predsjednika i Granića za gradonačelnika; Tuđman odbija potvrditi Granića (proglašen doslovce "državnim neprijateljem"); Skupština krajem siječnja bira drugog kandidata, Jozu Radoša (HSLS) AIM
- 1996-02 Tuđman komentira izborni rezultat oporbe usporedbom sa "stokom sitnog zuba" en.wikipedia
- 1996 (proljeće) Tuđman redom odbija potvrditi i Radoša, Ivu Škrabala te Dražena Budišu; propada i kompromisna opcija s poduzetnikom Antom Ledićem; Vlada za privremenu gradonačelnicu postavlja Marinu Matulović-Dropulić (HDZ), koju Skupština ne priznaje — grad de facto ima dvije paralelne vlasti en.wikipedia
- 1996-04 Vlada imenuje Stjepana Brolicha (HDZ) povjerenikom za Zagreb; Ustavni sud tu odluku ukida net.hr
- 1996-11-20/21 Kriza kulminira aferom Radio 101: nakon oduzimanja frekvencije kritičkom radiju oko 100.000 građana izlazi na Trg bana Jelačića — najveći prosvjed u modernoj hrvatskoj povijesti (vidi povezanu aferu) en.wikipedia
- 1997-04 Redovni lokalni izbori: oporba izlazi razjedinjena, HDZ osvaja 24 od 50 mjesta, a prelaskom dvojice vijećnika HSS-a u HDZ stječe apsolutnu većinu; Skupština bira Marinu Matulović-Dropulić za gradonačelnicu i Tuđman je potvrđuje — kriza formalno okončana en.wikipedia
- 2000-05 Nakon pada HDZ-a s vlasti (siječanj 2000.), Vlada Ivice Račana raspisuje prijevremene zagrebačke izbore; uvjerljivo pobjeđuje SDP, gradonačelnik postaje Milan Bandić en.wikipedia
Pravosudni epilog
Pravosudnog epiloga nema: Tuđmanovo odbijanje potvrde gradonačelnika bilo je formalno pokriveno tadašnjim zakonom (gradonačelnik Zagreba imao je status župana, čije je imenovanje potvrđivao predsjednik Republike), pa protiv odgovornih nikada nije pokrenut nikakav postupak. Jedina pravna intervencija bila je odluka Ustavnog suda kojom je ukinuta vladina odluka o imenovanju povjerenika Brolicha (1996.).
Političke posljedice
Grad Zagreb 18 mjeseci nije imao potvrđenog demokratski izabranog gradonačelnika; paralelne gradske vlasti (oporbena Skupština vs. vladina privremena gradonačelnica); Ustavni sud ukinuo odluku o vladinu povjereniku; kriza je postala simbol Tuđmanova autoritarnog nepoštivanja izborne volje, hranila je najveći antirežimski prosvjed devedesetih (Radio 101, studeni 1996.) i pridonijela demokratskoj smjeni 2000., nakon koje je na prijevremenim zagrebačkim izborima u svibnju 2000. uvjerljivo pobijedio SDP (gradonačelnik Milan Bandić).
Povezane afere
Izvori (5)
| Datum | Izvor | Naslov | Arhiv |
|---|---|---|---|
| 1995-12-12 | AIM Zagreb | Tuđman ne da Zagreb | arhiv ↗ |
| 1996-01-30 | AIM Zagreb | Nastavlja se zagrebačka kriza | arhiv ↗ |
| 2018-12-06 | net.hr | Tuđmanu dižemo spomenik, u Skupštini je kriza: Prisjetimo se sramotnog događaja iz 90-ih! | arhiv ↗ |
| 2026-08-29 (pristup) | Wikipedia (en) | Zagreb crisis | arhiv ↗ |
| 2026-08-29 (pristup) | Wikipedija (hr) | Zagrebačka kriza | arhiv ↗ |
Službeni dokumenti
- Odluka Ustavnog suda RH o ukidanju odluke Vlade o povjereniku za Zagreb (1996.)