Sporazum o Krškom

Ugovor između Vlada Hrvatske i Slovenije o statusu, korištenju i razgradnji NE Krško potpisan je 19. prosinca 2001. u Krškom (ministri Goranko Fižulić i Janez Kopač, uz nazočnost premijera Ivice Račana i Janeza Drnovšeka), nakon spora iz 1998. kad je Slovenija jednostrano prekinula isporuku struje Hrvatskoj i "nacionalizirala" hrvatski udio u elektrani. Hrvatski sabor ratificirao ga je 2002. (HDZ i dio HSLS-a glasovali su protiv), a nakon slovenske ratifikacije (25.2.2003.) ugovor je stupio na snagu u ožujku 2003.; pokušaj (tada oporbenog) HSLS-a da ga poništi Sabor je odbio 14.3.2003. Dvadesetak godina kasnije, u srpnju 2023., bivši saborski zastupnik HSP-a i fizičar dr. Tonči Tadić u kolumni na Index.hr iznio je tvrdnju da je sporazum Hrvatsku koštao ukupno 980 milijuna eura (razgradnja, otpis duga, održavanje) — iznos koji nije pronađen ni u jednom drugom, neovisnom izvoru niti u suvremenom izvještavanju iz 2001.-2003. Predmet nikad nije bio kazneni ili sudski postupak u Hrvatskoj; jedini povezani sudski ishod je arbitraža pred ICSID-om u kojoj je 2015. Slovenija HEP-u morala platiti preko 40 milijuna eura štete za prekid isporuke struje 1998.-2003. — dakle u korist, a ne na štetu Hrvatske.

Ovo nikad nije bio kazneni ni sudski predmet u Hrvatskoj — riječ je o međudržavnom ugovoru koji je u cijelosti riješen diplomatskim putem i ratifikacijom u oba nacionalna parlamenta. Nakon spora iz 1998. (Slovenija jednostrano prekida isporuku struje i preuzima hrvatski udio u NE Krško) i načelnog dogovora Račan–Drnovšek (siječanj 2001.), ugovor je potpisan 19.12.2001., a Hrvatski sabor ga je ratificirao 2002. uz protivljenje HDZ-a i dijela HSLS-a te proceduralne prigovore HSP-a. Nakon slovenske ratifikacije (25.2.2003.) ugovor je stupio na snagu, a pokušaj (u međuvremenu oporbenog) HSLS-a Dražena Budiše da ga poništi Sabor je 14.3.2003. odbio glasovima 71:41.

Jedini poznati sudski/arbitražni slijed vezan uz cijeli spor jest arbitraža pred ICSID-om koju je 2005. pokrenuo HEP protiv Slovenije zbog obustave isporuke struje u razdoblju 1998.-2003. — arbitražni sud je 2009. potvrdio osnovanost zahtjeva, a 2015. (17.12.) pravomoćno dosudio HEP-u preko 40 milijuna eura odštete i troškova. Taj ishod ide u korist Hrvatske i neovisno je utvrđen pravomoćnom arbitražnom odlukom, za razliku od tvrdnje o "980 mil. eura štete" koja potječe isključivo iz kolumne dr. Tončija Tadića objavljene 2023., dvadesetak godina nakon događaja, i koju nije bilo moguće potvrditi u suvremenim (2001.-2003.) izvorima niti u ikakvoj naknadnoj neovisnoj analizi ili fact-checku. Suvremeno izvještavanje iz 2002.-2003. bavilo se isključivo proceduralnim/ustavnopravnim pitanjima (potrebna većina glasova pri ratifikaciji, usklađenost s rokovima iz slovenskog provedbenog zakona), a ne konkretnim iznosom štete.

• Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju nuklearne elektrane Krško — Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 9/2002 (23.7.2002.) — link
• Objava o stupanju na snagu Ugovora između Vlade RH i Vlade RS (NN – Međunarodni ugovori, br. 5/2006, izdana 15.5.2006., objavljena 14.6.2006.) — link — potvrđeno (srpanj 2026.): riječ je o istom ugovoru iz 2001./2002., ovo je samo formalna notifikacija Ministarstva vanjskih poslova da je ugovor stupio na snagu 11.3.2003., a ne o naknadnom protokolu ili dodatku.
• Arbitražna odluka ICSID-a (Hrvatska Elektroprivreda d.d. protiv Republike Slovenije), 17.12.2015. — potvrđeno (srpanj 2026.): ICSID Case No. ARB/05/24; tribunal je Sloveniji naložio isplatu 19.987.000 EUR štete (uz kamate) i 10 mil. USD troškova postupka. Tekst odluke javno je dostupan — ICSID/World Bank PDF, Energy Charter Treaty sažetak.