Afera Šegon (HBOR)

Branko Šegon, pomoćnik ministra financija Slavka Linića zadužen upravo za nadzor nad HBOR-om, 2012. je od te državne banke za obnovu i razvitak za svoju tvrtku Facta Vera ishodio kredit od 31,2 milijuna kuna - o čemu je Index izvijestio 10.1.2014., pokrenuvši aferu koja je dovela do smjene ministra Linića (14.5.2014.) i gubitka pozicija za Šegona i njegovog suradnika Tihomira Kralja. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa proglasilo je Šegona krivim i kaznilo ga s 32.000 kn, a odluku su potvrdili Upravni sud (2016.) i pravomoćno Visoki upravni sud (2019.) - kazneno gonjenje zbog samog kredita nije pokrenuto. Godinama kasnije, u posve zasebnom predmetu, USKOK je 26.8.2025. podigao optužnicu protiv Šegona i Kralja za trgovanje utjecajem, tvrdeći da su 2020. od nogometnog dužnosnika i bjegunca od hrvatskog pravosuđa Zdravka Mamića tražili 500.000 EUR u zamjenu za povoljan ishod njegovih kaznenih postupaka, pozivajući se pritom na veze s bivšim ministrom Linićem i bivšim zamjenikom glavnog državnog odvjetnika Mladenom Bajićem. Taj je postupak, prema dostupnim izvorima, u tijeku (stanje: srpanj 2026.), bez pravomoćnog ishoda.

Afera Šegon zapravo obuhvaća dva odvojena pravna toka. Prvi se odnosi na kredit HBOR-a Šegonovoj tvrtki Facta Vera (realiziran 2012., 31,2 mil. kn) dodijeljen dok je Šegon u Ministarstvu financija bio nadležan upravo za nadzor nad HBOR-om. Taj slučaj nikada nije procesuiran kao kazneno djelo, nego isključivo kao sukob interesa: Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 2014. proglasilo je Šegona krivim jer nije prijavio jamstva na kredit i nije razdvojio privatno od javnog, izrekavši mu novčanu kaznu od 32.000 kn (~4.247 EUR). Šegonove žalbe redom su odbijene - Upravni sud 2016., a pravomoćno Visoki upravni sud 22.5.2019., uz obrazloženje da je kredit bio povoljniji i za tvrtku i za Šegona kao jamca te da je trebao znati za mogući sukob interesa. DORH je odluku o tome eksplicitno objavio: prema dnevnik.hr (6.6.2014.), Državno odvjetništvo utvrdilo je da pri dodjeli HBOR-ovog kredita tvrtki Facta Vera nije bilo elemenata kaznenog djela, pa kaznena optužnica zbog samog kredita nikad nije podignuta - Šegon je to ocijenio kao potvrdu da su on i Linić bili u pravu.

Drugi, kasniji i posve zaseban tok tiče se sumnje na trgovanje utjecajem: USKOK je nakon istrage pokrenute 11.4.2025. (prema priopćenju USKOK-a; Index navodi 17.4.2025.) protiv Tihomira Kralja i Branka Šegona 26.8.2025. pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu, tvrdeći da su od 14. rujna do 8. listopada 2020., u Zagrebu i BiH, od Zdravka Mamića - protiv kojeg su tada bila u tijeku dva kaznena postupka pred Županijskim sudom u Osijeku - tražili 500.000 EUR kao naknadu da ti postupci u svakom slučaju završe u njegovu korist, pozivajući se na svoj dugogodišnji utjecaj u Ministarstvu financija te na veze s bivšim zamjenikom glavnog državnog odvjetnika Mladenom Bajićem i bivšim ministrom Slavkom Linićem. Prema optužnici, Mamić je ponudu odbio. Kralj i Šegon tvrde da nisu tražili mito, već da su nastupali kao predstavnici svoje konzultantske tvrtke Everro Terra, nudeći "stručna rješenja". Županijski sud u Zagrebu je 20.1.2026. vratio optužnicu USKOK-u na doradu, uz rok od tri mjeseca za podizanje nove optužnice - ako to USKOK ne učini, smatrat će se da je odustao od kaznenog progona. USKOK je dorađenu optužnicu podnio unutar roka, no optužno vijeće ju je - prema članku Index.hr od 15.6.2026. - vratilo na doradu i DRUGI put, ocjenjujući da ni dorađena verzija ne precizira koje su točno protupravne službene radnje (kod kojih službenih osoba) okrivljenici navodno nudili omogućiti Mamiću, uz dodatnu sumnju je li sudske odluke uopće moguće podvesti pod "trgovanje utjecajem"; USKOK je dobio novi rok od četiri mjeseca (do otprilike listopada 2026.). Budući da mito nikad nije isplaćeno (Mamić ga je, prema optužnici, odbio), u ovom dijelu afere nema ni oduzimanja imovinske koristi ni naplate štete. Do srpnja 2026. optužnica dakle i dalje nije pravomoćno potvrđena niti je počelo suđenje.

Slavko Linić nije bio kazneno gonjen ni u jednom od ova dva toka; njegova je "kazna" bila politička - smjena s dužnosti ministra financija 14.5.2014. i kasnije izbacivanje iz SDP-a. Mladen Bajić, iako spomenut (bez imena) u optužnici kao osoba na čiji su se autoritet Kralj i Šegon navodno pozivali, nije okrivljen; u svom je iskazu potvrdio kontakt, ali zanijekao ikakvu realizaciju posla ili sastavljanje bilješke o tome.

• USKOK, priopćenje od 26.8.2025.: "Podignuta optužnica protiv dvojice okrivljenika zbog trgovanja utjecajem" (bez navođenja imena, ali s godinama rođenja 1966. i 1956. te opisom činjenica koje se podudaraju s medijskim navodima o Šegonu i Kralju) - http://uskok.hr/hr/priopcenja/podignuta-optuznica-protiv-dvojice-okrivljenika-zbog-trgovanja-utjecajem
• Nije objavljeno / nije pronađeno službeno priopćenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iz 2014. o odluci protiv Branka Šegona (samo sekundarni medijski izvori) - provjereno srpanj 2026.
• Nije objavljeno / nije pronađena presuda/odluka Visokog upravnog suda od 22.5.2019. na sudskapraksa.csp.vsrh.hr - provjereno srpanj 2026.
• Tekst optužnice USKOK-a nije javno objavljen; optužnica do srpnja 2026. nije potvrđena (vraćena na doradu dva puta - 20.1.2026. i 15.6.2026.), suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu nije počelo - provjereno srpanj 2026.