Afera INA-MOL
Poznata i kao: Slučaj Sanader-Hernádi · Mito za Inu
Sažetak
Bivši premijer Ivo Sanader 2008./2009. dogovorio je s predsjednikom uprave mađarskog MOL-a Zsoltom Hernádijem mito od 10 milijuna eura (isplaćeno 5 milijuna) u zamjenu za izmjene ugovora o dioničarima kojima je MOL dobio prevladavajući upravljački utjecaj nad hrvatskom naftnom kompanijom INA-om i izdvajanje njezina plinskog poslovanja. Slučaj je izbio 2011., kad je USKOK otvorio istragu; nakon prve presude (2012./2014.) koju je 2015. ukinuo Ustavni sud, u ponovljenom je suđenju Sanader 2019. ponovno proglašen krivim, a Vrhovni sud je 25. listopada 2021. pravomoćno potvrdio kaznu od 6 godina zatvora za Sanadera i 2 godine za Hernádija (u odsutnosti). Hernádi ostaje nedostupan hrvatskom pravosuđu jer ga Mađarska odbija izručiti ili priznati presudu. Afera je izravno povezana s dugogodišnjim, dijelom izgubljenim arbitražnim sporovima Hrvatske s MOL-om oko INA-e.
Akteri (3)
| Ime | Funkcija | Stranka | Ishod | Kazna / napomena |
|---|---|---|---|---|
| Ivo Sanader | predsjednik Vlade RH (2003.–2009.), predsjednik HDZ-a | HDZ | pravomoćno osuđen | 6 godina zatvora za primanje mita (uračunato u jedinstvenu kaznu zatvora od 18 g. zajedno s aferama Fimi Media i Planinska); pravomoćno mu je oduzeto 5 mil. eura. Pušten na uvjetni otpust 31.7.2025. (Županijski sud u Sisku) nakon odslužene ~2/3 kazne. |
| Zsolt Hernádi | predsjednik uprave i glavni izvršni direktor MOL grupe (Mađarska) | — | pravomoćno osuđen u odsutnosti | 2 godine zatvora za davanje mita; suđen u odsutnosti jer ga mađarske vlasti nikad nisu izručile niti dopustile ispitivanje. Mađarski sud (2026.) odbio priznati hrvatsku presudu; hrvatske vlasti tvrde da europski uhidbeni nalog i dalje vrijedi. |
| Robert Ježić | poduzetnik (vlasnik Dioki Holdinga / Xenoplast Trading), osoba od povjerenja I. Sanadera | — | nije kazneno gonjen (svjedok/posrednik u isplati) | Nije osobno kazneno gonjen, no izvori (RIportal, Net.hr, kolovoz 2025.) navode da je upravo on — preko švicarske tvrtke Xenoplast — obveznik povrata 5 mil. eura imovinske koristi u aferi Ina-MOL, jer nema imovine u RH; do kolovoza 2025. taj iznos nije vraćen u proračun. |
Kronologija
- 2003 Hrvatska i MOL potpisuju prvi ugovor o strateškom partnerstvu; počinje privatizacija INA-e i MOL-ov ulazak u vlasništvo. Index.hr
- 2008–2009 Pregovori i potpisivanje izmjena Ugovora o dioničarima INA-e; MOL dobiva odlučujući glas u upravljanju, dogovoreno izdvajanje plinskog poslovanja.
- 2010-12-09 Nakon najave skidanja imuniteta u aferi Fimi Media, Sanader bježi iz Hrvatske; uhićen u Austriji.
- 2011-06 USKOK potvrđuje otvorenu istragu protiv Sanadera zbog sumnje na primanje mita od 10 mil. eura od Hernádija. Index.hr kronologija
- 2011-07-18 Sanader izručen Hrvatskoj iz Austrije (u sklopu postupaka koji uključuju i INA-MOL).
- 2011-11-07 Županijski sud u Zagrebu potvrđuje optužnicu u predmetu INA-MOL.
- 2012-11-20 Prva prvostupanjska presuda u kaznenom postupku protiv Sanadera.
- 2014-03 USKOK podiže optužnicu protiv Hernádija za davanje mita (dotad suđen samo Sanader).
- 2015-07-24 Ustavni sud RH (odluka U-III-4149/2014) ukida pravomoćnu presudu Sanaderu za INA-MOL i vraća predmet na ponovno suđenje, uz obrazloženje da su niži sudovi miješali osobnu kaznenu odgovornost s političkom odgovornošću Vlade za sklapanje ugovora. Narodne novine
- 2016-12-23 Arbitražni sud (UNCITRAL, Ženeva) djelomično odlučuje u sporu RH protiv MOL-a: Hrvatska ne uspijeva dokazati da ugovori iz 2009. trebaju biti poništeni zbog korupcije. Transparency.hr
- 2016-12-24 Premijer A. Plenković najavljuje namjeru Vlade da otkupi MOL-ov paket dionica INA-e (do 2026. neostvareno).
- 2018-10-23 Počinje ponovljeno suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu, ovaj put zajednički Sanaderu i Hernádiju (u odsutnosti).
- 2019-12-30 Nepravomoćna presuda: Sanader 6 godina, Hernádi 2 godine zatvora za primanje/davanje mita. Dnevnik.hr
- 2021-07-07 Vrhovni sud RH potvrđuje odluku o oduzimanju 5 mil. eura imovinske koristi Sanaderu.
- 2021-10-25 Vrhovni sud RH pravomoćno potvrđuje presudu: Sanader 6 g., Hernádi 2 g. tportal, HRT
- 2022-07-06 ICSID (Washington) u odvojenom sporu MOL protiv Hrvatske (pokrenutom 2013. zbog navodnih povreda Ugovora o energetskoj povelji) uglavnom odbija MOL-ove zahtjeve, ali dosuđuje mu oko 183,94 mil. USD (od traženih >1,1 mlrd. USD). Iznos od ~236 mil. USD koji se pojavljuje u kasnijim (2025.) izvorima nije nova/dodatna arbitraža, nego ista ICSID presuda uvećana za akumulirane kamate i troškove arbitraže/postupka do datuma potvrde izvršivosti; Savezni sud u Washingtonu po drugi je put odbio zahtjev Hrvatske za poništenje arbitražne odluke (potvrđeno naknadnom provjerom, srpanj 2026.; Slobodna Evropa, 2025).
- 2025-07-31 Sanader pušten na uvjetni otpust (Županijski sud u Sisku), nakon odslužene oko dvije trećine jedinstvene kazne. tportal
- 2025-09 Sanader i Hernádi pokreću postupak protiv Hrvatske pred ESLJP-om (Strasbourg) zbog navodne povrede prava na pošteno suđenje; RH se treba očitovati do siječnja 2026.
- 2026-03 Sud u Budimpešti odlučuje da Mađarska neće priznati hrvatske pravomoćne presude protiv Hernádija; hrvatski ministar pravosuđa D. Habijan poručuje da europski uhidbeni nalog ostaje na snazi. Zadarski list
Pravosudni epilog
USKOK je istragu protiv Sanadera zbog sumnje na mito od MOL-a otvorio u lipnju 2011.; optužnica protiv Hernádija (koji se od početka nalazio izvan dosega hrvatskog pravosuđa jer ga Mađarska nije htjela izručiti ni ispitati) uslijedila je tek 2014. Prva presuda protiv Sanadera (samo njemu, 2012./2014.) postala je pravomoćna, no Ustavni sud ju je 24. srpnja 2015. ukinuo (odluka U-III-4149/2014), uz obrazloženje da se osobna krivnja za primanje mita ne smije izvoditi iz procjene je li sam ugovor s MOL-om bio štetan za državu (to je politička, a ne kaznenopravna ocjena). Uslijedilo je ponovljeno suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu (sutkinja Maja Štampar Stipić), ovaj put zajedno Sanaderu i Hernádiju u odsutnosti, s nepravomoćnom presudom 30. prosinca 2019. (Sanader 6 g., Hernádi 2 g.). Vrhovni sud RH je 25. listopada 2021. odbio žalbe USKOK-a i obrane te presudu učinio pravomoćnom. Sanaderu je dodatno pravomoćno naloženo (VSRH, 7.7.2021.) oduzimanje 5 milijuna eura imovinske koristi; kako nema imovine u Hrvatskoj, naplata se pokušava u Švicarskoj putem međunarodne pravne pomoći. Prema medijskim istraživanjima o naplati Sanaderovih dugova po svim aferama (RIportal, Net.hr, kolovoz 2025.) stvarni obveznik povrata tih 5 mil. eura je Robert Ježić, preko svoje švicarske tvrtke Xenoplast — Ježić je najavljivao da će novac vratiti u proračun, no do kolovoza 2025. to se nije dogodilo i naplaćeno je 0 eura. Za usporedbu, u aferi Fimi Media iz Sanaderovih računa u Austriji dosad je stvarno vraćeno tek oko 140.000 eura, uz dodatno ograničenje da Austrija po EU pravilima Hrvatskoj isplaćuje samo 50% zaplijenjenih iznosa — ograničenje koje za Švicarsku ne vrijedi, pa je pun povrat teoretski moguć; ciljana provjera (srpanj 2026.) nije pronašla vijest o promjeni statusa naplate.
Hernádi kaznu ne služi: mađarske vlasti od početka odbijaju suradnju, Interpolova crvena tjeralica protiv njega više je puta suspendirana i vraćena na snagu, a 2026. je sud u Budimpešti odlučio da Mađarska neće priznati hrvatsku pravomoćnu presudu. Hrvatske vlasti (ministar pravosuđa D. Habijan) i dalje smatraju europski uhidbeni nalog valjanim i tvrde da bi Hernádi, nađe li se u drugoj članici EU, trebao biti uhićen. Sanader i Hernádi 2025. su pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu pokrenuli zaseban postupak protiv Hrvatske, tvrdeći povredu prava na pošteno suđenje (Sanader) odnosno da je kazneno djelo zastarjelo prema hrvatskom pravu (Hernádi); ciljana provjera (srpanj 2026.) nije pronašla objavu konačne odluke, postupak je i dalje u tijeku.
Afera je usko povezana s nizom međunarodnih arbitraža RH–MOL oko INA-e: u prosincu 2016. Hrvatska je pred ad hoc arbitražnim sudom (UNCITRAL, Ženeva) izgubila spor u kojem je tražila poništenje ugovora iz 2009. zbog korupcije, što je potaknulo Vladu Plenković da umjesto sudskog puta pokuša otkupiti MOL-ov udio (do 2026. neostvareno). U odvojenom postupku pred ICSID-om u Washingtonu (MOL protiv Hrvatske, pokrenut 2013. zbog navodnih povreda Ugovora o energetskoj povelji), arbitražni je sud 6. srpnja 2022. odbio većinu MOL-ovih zahtjeva (tražio je preko 1,1 mlrd. USD), no ipak je dosudio mu oko 183,94 milijuna USD; iznos od oko 236 milijuna USD koji navode noviji (2025.) izvori odnosi se na istu presudu uvećanu za kamate i troškove arbitraže/potvrde izvršivosti pred Saveznim sudom u Washingtonu, a ne na novu arbitražu (usklađeno, srpanj 2026.). Ukupni trošak dugogodišnjih arbitraža za hrvatski proračun procjenjuje se na više stotina milijuna kuna/desetke milijuna eura.
Oduzimanje imovine
Županijski sud u Zagrebu (odluka 27.12.2019.) naložio oduzimanje 5 mil. eura imovinske koristi Sanaderu; potvrđeno od VSRH 7.7.2021. Prema medijskim istraživanjima (RIportal, Net.hr, kolovoz 2025.) stvarni obveznik povrata je Robert Ježić preko švicarske tvrtke Xenoplast, koji nema imovine u RH; naplata se provodi putem međunarodne pravne pomoći u Švicarskoj, no do kolovoza 2025. nije naplaćeno ništa od tih 5 mil. eura (za razliku od Austrije, gdje se dio sredstava iz drugih Sanaderovih afera stvarno vraća, doduše uz 50%-tno umanjenje po EU pravilima); ciljana provjera (srpanj 2026.) nije pronašla vijest o promjeni statusa naplate.
Služenje kazne
Sanaderu je izrečena jedinstvena kazna zatvora od 18 godina (zbroj Fimi Media, Planinska i Ina-MOL). U zatvoru je proveo više od 10 godina; pušten na uvjetni otpust odlukom Županijskog suda u Sisku 31.7.2025., uz obvezu javljanja policiji. Hernádi kaznu ne služi (nedostupan hrvatskom pravosuđu).
Političke posljedice
Afera je postala simbol korupcije na vrhu izvršne vlasti u prodaji strateške energetske imovine i izravno je pokrenula višegodišnje arbitražne sporove RH–MOL oko vlasništva i upravljanja INA-om (Ženeva/UNCITRAL 2014.–2016., ICSID Washington 2013.–2022.), u kojima je RH djelomično izgubila i morala platiti MOL-u desetke do stotine milijuna eura/dolara. Vlada A. Plenkovića najavila je krajem 2016. namjeru otkupa MOL-ova udjela u INI, što do 2026. nije realizirano. Mađarska sustavno odbija priznati hrvatske presude i izručiti/uhititi Hernádija (odluka suda u Budimpešti, ožujak 2026.), što opterećuje odnose RH–Mađarska i EU pravosudnu suradnju. Sanader i Hernádi 2025. su pokrenuli postupak protiv RH pred ESLJP-om u Strasbourgu (navodna povreda prava na pošteno suđenje); RH se prema izvorima (rujan 2025.) trebala očitovati do sredine siječnja 2026.; ciljana provjera (srpanj 2026.) nije pronašla objavu konačne odluke ESLJP-a o meritumu ovog (2025.) postupka - status ostaje otvoren.
Povezane afere
Izvori (15)
Službeni dokumenti
- Odluka Ustavnog suda RH br. U-III-4149/2014 od 24. srpnja 2015. (ukidanje prvostupanjske/pravomoćne presude Sanaderu, nalog za ponovno suđenje) — Narodne novine.
- Presuda Vrhovnog suda RH (I Kž-Us 74/2020 ili sličan broj) od 25.10.2021. kojom je presuda protiv Sanadera i Hernádija postala pravomoćna
- Priopćenja DORH-a/USKOK-a iz 2011. o otvaranju istrage i 2014. o optužnici protiv Hernádija
- Odluka ICSID-a u predmetu MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc v. Republic of Croatia (I), ICSID Case No. ARB/13/32 (zahtjev za arbitražu podnesen 26.11.2013., na temelju Ugovora o energetskoj povelji; odluka/Award 5.7.2022.; Okružni sud SAD-a za Distrikt Columbia 28.4.2026. potvrdio izvršenje odluke protiv Republike Hrvatske) — italaw.com, jusmundi.com