Afera Krašograd (Grokomp)

Afera Krašograd (poznata i po tvrtki Grokomp nekretnine) odnosi se na sumnjive zamjene privatnih zemljišta za gradske nekretnine u Zagrebu iz razdoblja oko 2006.-2007., pri čemu su prema optužnici procjene privatnih zemljišta bile nerealno napuhane, a gradska imovina podcijenjena, uz štetu proračunu Grada Zagreba od 151.951.740,52 kn (~152 mil. kn / ~20,2 mil. eura). USKOK je istragu otvorio 2015., optužnicu prvi put podigao 2016. protiv šest osoba (bivša pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Ninoslava Zeković, njezin zamjenik Boro Kisjelica, sudski vještak Mirko Kožulj te odvjetnici i poduzetnici Pero Lozica, Davor Galetović i Ante Barada), dok su Milan Bandić i Ivica Todorić iz optužnice izuzeti. Optužnica je nakon dorade potvrđena na Županijskom sudu u Zagrebu 21. siječnja 2020. Glavni akter zagrebačke korupcijske ere, Milan Bandić, u ovom predmetu formalno nije bio okrivljen, a umro je 28. veljače 2021. tijekom mandata gradonačelnika; daljnji tijek suđenja (nastavak ročišta, eventualna presuda) nije potvrđen u dostupnim izvorima do srpnja 2026.

Istraga je vođena od 2015. (prvo protiv dvoje gradskih dužnosnika, potom proširena na odvjetnike, poduzetnika i sudskog vještaka). Prva optužnica podignuta je 2016., ali je sud tijekom postupka ispitivanja optužnice vraćao predmet na doradu (revidirana verzija podnesena oko 2018.), što je uobičajeno usporavalo hrvatske korupcijske predmete tog razdoblja. Optužnica je pravomoćno potvrđena (tj. prihvaćena za suđenje, ne i pravomoćna presuda) 21. siječnja 2020. na Županijskom sudu u Zagrebu, protiv Ninoslave Zeković, Bore Kisjelice, Mirka Kožulja, Pere Lozice, Davora Galetovića i Ante Barade, za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti pri zamjeni zemljišta. Milan Bandić i Ivica Todorić su prema dostupnim medijskim navodima bili izuzeti iz optužnice već 2016.; Todoriću se u medijima pripisivala uloga u jednom od spornih slučajeva zamjene zemljišta (dobio je 10.766 m2 atraktivnog zemljišta, a Grad Zagreb je zauzvrat dobio tek 840 m2 na Volovčici - zagreb.info, 25.10.2016.), no službeni pravni razlog njihova izuzimanja iz optužnice nije objavljen (provjereno srpanj 2026).

Nakon potvrđivanja optužnice u siječnju 2020. nije pronađen nijedan izvor (do srpnja 2026.) koji bi potvrdio: prvostupanjsku ili pravomoćnu presudu, eventualnu zastaru, ili oduzimanje imovinske koristi. Kolovoz 2021. je medijska referenca na predmet u kontekstu najave Grada Zagreba da će civilnim putem tražiti povrat štete iz pet afera (ukupno 227 mil. kn) - ta je naplata prema samim novinskim navodima izričito uvjetovana time da kazneni postupci prvo urode pravomoćnim osudama, što do srpnja 2026. nije potvrđeno. Medijski pregled iz veljače 2023. (dvije godine od Bandićeve smrti) potvrđuje da je suđenje u aferi Krašograd tada i dalje bilo u tijeku, bez presude. S obzirom na razdoblje počinjenja radnji (ožujak-srpanj 2007., prema optužnici) i dugotrajnost postupka, otvoreno je pitanje zastare koje nije moguće potvrditi bez pristupa sudskom spisu ili novijim izvorima.

Sudbina novca: Budući da nije pronađena pravomoćna presuda, u dostupnim izvorima nema podatka o pravomoćno izrečenom oduzimanju imovinske koristi (oduzeto_eur), o stvarno naplaćenom/vraćenom iznosu (vraceno_eur) niti se može procijeniti trajno izgubljeni iznos (nepovratno_eur) - sva tri polja ostaju null s napomenom "nije objavljeno (provjereno srpanj 2026)". Eventualna civilna naplata od strane Grada Zagreba (najavljena 2021.) izričito čeka ishod kaznenog postupka, pa se ne može voditi kao već ostvarena. Trenutni status predmeta kod Županijskog suda u Zagrebu / DORH-a (broj K-.../ili sličan) i eventualna naplata nisu objavljeni (provjereno srpanj 2026).

• Priopćenje DORH-a/USKOK-a o podizanju optužnice od 20.10.2016. pronađeno je izravno na dorh.hr (vidi Izvori) i potvrđuje inicijale okrivljenika, iznose imovinske koristi po tvrtkama i razdoblje počinjenja djela; noviji dokument o ishodu suđenja nakon 21.1.2020. nije pronađen na dorh.hr niti u dostupnim izvorima (provjereno srpanj 2026).